MindMap Gallery slucaj Grada Zagreba i Zagrebackezupanije
This clear mind map is about the COVID-19 pandemic situation in Zagreb City and Zagreb County, Croatia, during the pandemic, via FM radio. It mainly presents key contents such as "lzvorni znanstveni rad" (Original scientific work), "UVOD" (Introduction), and "SAZETAK" (Summary). Each content is explained and discussed in detail on different levels, revealing the situation and impact of the pandemic in the city and county.
Edited at 2021-09-13 07:27:13FM radio u vrijeme pandemije bolesti COVID-19: slučaj Grada Zagreba i Zagrebačke županije
Izvorni znanstveni rad
autori
Anita Šulentić, doktorandica na Sveučilištu Sjever
Marina Mučalo, redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Damir Jugo, docent na Visokoj školi za komunikacijski menadžment Edward Bernays]
izvor
Medijska istraživanja, 26 (2) 2020, 101-124.
SAŽETAK
radijski medij odlikuje se programskom fleksibilnošću i brzoj prilagodbi iznenadnim i kriznim situacijama
vodeći u informiranju
HR u 03/2020 i 04/2020 dvije značajne krize: potres i Covid 19
istraživanje o snalaženju radija u kriznim okolnostima
vremensko razdoblje od 26. 3. do 27. 4. 2020.
kvalitativno i deskriptivno istraživanje temeljeno na analizi odgovora iz upitnika
pitanja otvorenog tipa
uzorak od N=22 radijskih nakladnika, sudjelovalo 13 (56,5%)
UVOD
pojam "kriza"
"socijalna, politička, ekonomska i okolišna sila koja može promijeniti stvarnost" (2020: 102 prema Sellnow i Seeger, 2003: 2)
"važan i nepredvidiv događaj s potencijalno negativnim rezultatima" (2020: 102 prema Barton, 1993: 2)
"događaj koji vodi rastu rizika i koji može potpasti pod snažno medijsko zanimanje ili nadzor vlasti (2020: 102 prema Fink, 2002: 15)
"događaj koji ima potencijal poremetiti i utjecati kako na pojedince tako i na organizacije i društvo u cjelini (2020: 102 prema Coombs, 2012: 4)
definicije kriza imaju najmanje tri zajednička elementa
atipični događaji koje moguće predvidjeti ali se dogode neočekivano
mogu uzrokovati štetu pojedincima i organizacijama ali i društvu kao cjelini
prisiljavaju organizacije i pojedince na komunikaciju s različitim skupinama radi ograničavanja opasnosti (prema Jugo, 2017: 23)
COVID 19 kriza
prirodna kriza koja prema Lerbiner (1997) prirodna kriza koja pogađa države, vlade, organizacije, živote i društvenu infrastrukturu milijuna ljudi
incident povezan sa zdravljem (prema Marcusu i Goodman (1991)
velika šteta (prema Pauchant i Mitroff (1992)
moguće ju nazvati "sporogorećom i puzajućom krizom koja podrazumijeva skup problema koji postupno napadaju i polako uništavaju pojedince, organizacije i društvo u cjelini" (2020: 102 prema Seymour i Moore, 2000: 10)
prva službena informacija: 31. prosinca 2019. iz kineskog ogranka SZO (tj. WHO)
11. ožujka 2020. WHO proglašava pandemiju
krajem 06/2020 u svijetu zaraženo 9,6 mil. ljudi
HR krajem 06/2020: zaraženo 2600, 107 sa smrtnim ishodom (prema HZJZ 27. 6. 2020.)
COVID 19
virus - prenosi se kapljično ili socijalnom interakcijom
uvedene stroge mjere
socijalno distanciranje
"lockdown"
dosad nezabilježene promjena načina življenja, poslovanja i komuniciranja
samoizolacija (karantena)
utjecaj na općenito psihološko, općezdravstveno i socijalno stanje
ULOGA MEDIJA
istaknuta jer su komunikacijski kanal između upravljača krizom i ciljnih skupina
traže informacije i potiču upravljače krizom na komunikaciju (prema Fearn-Banks, 2010: 34)
velike koristi od medija
brzo obaviještavanje javnost o aspektima krize
osiguravanje potpore ključnim dionicima i javnosti
sprječavanje anksioznosti
osiguravanje preciznih informacija
ispravljanje netočnih informacija
poticaj na prikladno ponašanje i djelovanje
smirivanje javnosti i dionika
zanimanje znanstvenika i drugih područja (i društvene znanosti)
cilj rada: promotriti ulogu tradicionalnog masovnog medija (FM radija) u okolnostima mjera suzbijanja širanja pandemije u HR
ULOGA FM RADIJA U KRIZNIM SITUACIJAMA
tijekom 20. st. FM radio najmasovniji elektronički medij
države uspostavile radiodifuzne sustave s međunarodnim pravilima o korištenju radio frekvencijsko spektra
u "analognom" dobu - najbrži medij na svijetu - optimalan za trenutačnu reakciju u iznenadnim, osobito kriznim situacijama
istraživanja uloge radija
ističe se informativna i obavijesna uloga
PRIMJERIa) ratna situacija u HR - ishodište brzo i učinkovite distribucije obavijesti i upozorenjab) USA, izlijevanje rijeka Missouri i Mississippi, 2008., lokalni radiji bolje pripremljeni i bolje razumiju situaciju od nacionalnih ili regionalnihc) Novi Zeland nakon potresa 2010. i 2011. - Plains FM mjesecima program temeljio na telefonskim porukama slušatelja;pomoć u saniranju posljedica (Pauling i Reece, 2014.)
"Radio se pojavljuje kao komunikacijski kanal i koordinator u zadovoljavanju potreba javnosti za vrijeme krize" (2020: 104- prema Spence i Lachlan 2016: 216)
digitalno okruženje
internetski radijski programi
radijske mrežne stranice nude i stream tj. online distribuciju programa
stream: ne oslanja se na zemaljsku odašiljačku infrastrukturu i briže granice čujnosti određene dozvolom za emitiranje.
online: rezultirala širenjem spektra dohvatnosti radijskih programa (slušanje putem računala, laptopa i pametnih telefona.
ograničenja: nemogućnost spajanja na internet, brzina prijenosa podataka, cijena usluge, kapacitet baterije korištenog uređaja
suživot analogne i digitalne tehnologije
istraživanje u UK u nekoliko kriznih situacija pokazalo da je radijske vijesti preferiralo oko 60 % ispitanika: osobito u jutarnjim satima (83%) (Radiocentre, 2017: 15-17)
izbor radija za informiranje u kontekstu neke krize
najmanje povjerenje u radio što svjedoče različita istraživanja
u "pandemijsko doba" najmanje korišten radio (14 %) i najmanje povjerenja u radio (10 %)
istraživanje Reutersova insituta o izvorima informiranja o koronavirusu u 6 država (UK, SAD, GER, SPA, Južna Koreja i Argentina)
istraživanje Ofcom, krovnog medijskog regulatora u UK, pokrenuto 27. 3. 2020.
u vrijeme izolacije u SAD: porast slušanja radijskog programa i podcastova
PANDEMIJA BOLESTI COVID-19 u HRVATSKOJ
Ministarstvo zdravstva RH 11. 3. 2020. na prijedog HZJZ proglasilo pandemiju COVID-19Ministarstvo zdravstva RH 11. 3. 2020. na prijedog HZJZ proglasilo pandemiju COVID-19
Premijer A. Plenković 17. 3. 2021. sazavao sastanak 17 odabranih glavnih urednika tradicionalnih medija (radio, TV, tisak (nema jasnog kriterija u odabiru; Ćimić, 17. 6. 2020.)
Stožer CZ dobio veće ovlasti - donio niz strogih mjera (obustzava nastave, zabrana zadržavanja na javnim prostorima, otkazivanja javnih događaja, obustava gradskog i međugradskog prometa, zabrana napuštanja mjesta prebivališta ili stalnog boravišta itd.)
PRESTANAK REDOVITOG NAČINA ŽIVOTA.
(?) 26.2. 2020. redovite dnevne konferencije za medije u izravnom prijenosu HRT (možda pogreška u datumu, JV)
CILJ I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Cilj: utvrditi organizacijske, programske i komunikacijske promjene u radijskim programima u okolnostima trajanja izolacije
Metodologija: kvalitativno i deskriptivno istraživanje koje se temelji na analizi sadržaja odgovora iz upitnika.
pitanja upućena glavnim urednicima (26.3. 2020.) odnosila su se:1) na vrijeme i način uvođenja kriznih mjera, način emitiranja, reakcije djelatnika, pričuvni plan i ocjenu snalaženja i detekciju glavnih problema u kriznom emitiranju2) na programsku shemu, progr. atmosferu, nove sadržaje, informativne emisije, izvore informiaranja i ocjenu aktivnosti vijeća za elektroničke medije i AEM-a3) reakcije slušatealja, važnost radijske mrežne stranice i društvenih emdija te način i intenzitet komunikacije sa slušateljima tj. korisnicima
Istraživanje obuhvatilo radijske postaje koje imaju sjedište na području grada Zagreba i Zagrebačke županije (N= 22, neprofitnih 3 od ukupno u HR N=138 od toga 8 neprofitnih).
Upitnik od 30 pitanja otvorenog tipa grupiranih u tri glavne teme
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
a) Organizacija rada na radijskim postajama
korišteno 12 otvorenih pitanja so obzirom na vrijeme uvođenja posebnih mjera, neposredan povod, odlučivanje o uvođenju, sadržaj mjera, reakcija i komuniakcija djelatnika, postojanje pričuvnog plana za pogoršanje situacije
b) Uređivačka politika
KLJUČNA MOTIVACIJA ZA ISTRAŽIVANJE - osim COVID-19 krize i potres od 5,5 koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. - jedinstvenost dvostruke krize i činjenica da je radijsko izvještavanje u kriznim situacijama malo zastupljeno u domaćoj znanstvenoj produkciji
11 otvorenih pitanja kojima se nastojalo saznati je li postojao zajednički dogovor o općoj programskoj atmosferi, je li bilo promjena u programskoj shemi (nove emisije, promjena glazbe), kako se odvijalo informiranje (emisije, izvori, praćenje konferencija Stožera); zatražena ocjena angažmana Vijeća za elektroničke medije
c) Komunikacija i online sadržaji
traženi odgovori na sedam pitanja otvorenog tipa: o slušateljskim reakcijama, korisnosti online sadržaja (mrežne stranice i društvene mreže) i načina i intenziteta komunikacije sa slušateljima
ANALIZA REZULTATA
1) emitiranje brzo reorganizirano
2) prioritet poslovi neophodni za redovit odvijanje programa
3) oformljene manje ekipe (do 3 osobe) koje boravile u radijskim prostorima
4) opće higijenske mjere dopunjene čestom promjenom mirkofonskih spužvica (ili posjedovanje vlastitih)
5) pričuvni planovi za slučaj pogoršanje epidemiološke situacije
prostorni: je podrazumijevao rezervu lokaciju ("kućnu režiju)
kadrovski: vodio računa o "rezervnim djelatnicima"
6) redovitost emitiranja i zadržavanje pozitivne i optimistične atmosfere
7) programska shema većinom nije mijenjana
8) voditelji preuzimali ulogu i izvedbu govornih sadržaja kao što su najave, odjave i komunikacije slušatelja, čitanje vijesti
9) nisu uvođene nove emisije
10) radio - u maloj mjeri kreira vijesti - više ih interpetira ili preuzima (smanjivanje troškova i odricanje od društveno odgovorne uloge radija; prema istraživanju radio se više doživljava kao "glazbena kulisa"
11) u HR - "od svih medija u Hrvatskoj, radio tradicionalno uživa najviše povjerenja (2020: 117 prema EBU, 2020: 32)
12) u HR - dominantan izvor informiranja su online mediji (88%), zatim TV (76 %)
13) jednakost glazbeno izbora prije i za vrijeme izolacijskih mjera izravna posljedica formatiranja radijskih programa, poslovnog modela koji funkcionira temeljem obrasca za emitiranje
14) glazba "moćan alat za prevenciju negativnih posljedica stresa"; "terapeutski učinak" pa povećan udio domaće glazbe
15) komunikacija između radijskih djelatnika i slušatelja pojačana i najčešće telefonom (ukazuje na osobe starije životne dobi) - "razgovor s drugom osobom" kao element koji uskraćen u izolaciji
16) svi tradicionalni mediji imaju i svoju online inačicu: mrežne stranice koje neki urednici smatraju dragocjenima drugi nebitnima; RASKORAK - ukazuje na moguće nerazumijevanje vrijednosti digitalnih platformi, ali i nespremnost (financijska, kadrovska) za kreiranje i produkciju vlastitog multimedijskog sadržaja
17) društvene mreže uživaju najviše pozornosti
ZAKLJUČAK
dvostruka kriza - snažan tres i traumatizacija
svi FM radiji na području Zagreba i okolice nastavili s emitiranjem
reorganizacija fokusirana na kontinuitet emeitranja, prograski sadržaji uglavnom nepromijenjeni, minimalne promjene u odnosu na glazbeni sadržaj; izrazit otklon od vlastitih informativnih sadržaja
online mediji nameću se kao konkurencija tradicionalnim medijima, tako i radiju zbog brzine objave sadržaja i mogućnosti objave mulitmedije
Radijski nakladnici bavili se vlastitim problemima proizišlima iz izolacijskih mjera, a u kontekstu programa većinom sve ostalo isto
uočena predanost tri (neformatirane) radijske postaje koje su u kriznim okolnostima prihvatile obfezu sustavnog informairanja svojih zajednica, što pokazalo da i komercijalni radio može biti društveno odgovoran, koristan i fleksibilan medij.
potrebno nastaviti propitivati smislenost formatiranja
ponovno aktualizirana upitnost hrvatske medijske politike koja bi trebala odgovornije promišljati o ulozi i razvoju radijskog medija u HR
LITERATURA
Knjižna izdanja
Internetski izvori
SUMMARY